• Pozadina1.jpg
  • Pozadina2.jpg
  • Pozadina3.jpg
  • Pozadina4.jpg
  • Pozadina5.jpg
  • Pozadina6.jpg
  • Pozadina7.jpg
  • Pozadina8.jpg
  • nobcg.jpg
  • pat1.jpg
  • pat2.jpg
  • pat3.jpg
  • pat4.jpg
  • pat5.jpg
  • pat6.jpg
 
 


VOZITE SPORIJE
minus   plus Tekst
05.09.2012 11:28

Vozite sporije pored škola: Šta sve deca rade od škole do kuće! (VIDEO)

Deca su bezbrižna i nesvesna opasnosti koje ih vrebaju na ulici. U društvu, na putu od kuće do škole i nazad, često zaboravljaju na razna upozorenja kojima ih uče stariji. – Deca nikada ne mogu biti kriva, ali zato vozači moraju otvoriti „četvoro očiju“ kada voze u zoni škola – kaže za S media portal dečiji psiholog Dušica Milošević.

Vozite-sporije-pored-skola-Sta-sve-deca-rade-od-skole-do-kuce-VIDEO


S media portal, Radio S, radio “Pingvin”, 102.2 Gradski radio pokrenuli su akciju “Naša deca su na ulicama – vozite sporije”.

Kako je S media portalu saopšteno iz MUP-a, u prvih sedam meseci ove godine čak 62 dece je zadobilo povrede u saobraćaju kao pešaci. Od tog broja, 16 mališana bilo je starosti do 6 godina, a po 23 dece starosti od 7 do 11 i od 12 do 14 godina.

Prvaci, drugaci, trećaci ili četvrtaci dovoljno veliki da idu sami u školu, a su još uvek mali da u svakom trenutku procene bezbednost određene situacije u saobraćaju – upozoravaju stručnjaci.

Od ovih spotova zastaje dah: Poslušajte i usporite! (VIDEO)
Koliko je ograničenje brzine u blizini škola? (ANKETA)

Kako Zakon o bezbednosti saobraćaja ne propisuje u kom uzrastu je dete dovoljno „veliko“ da izadje samo na ulicu, sve se svodi na ličnu procenu roditelja, staratelja, vaspitača, učitelja.

Psiholog Dušica Milošević
kaže za S media portal da se svako dete razlikuje, pa samim tim zavisi i kada će krenuti samo u školu.

- Postoje istraživanja koja govore o tome da dete pre 12 godine nije u stanju da sagleda kompletnu sliku bezbednosne situacije u saobraćaju. Na primer, dete ne može olako da proceni brzinu vozila koje mu prilazi. Vrlo često ne zna kako da reaguje u situacijama kada semafor iz nekog razloga ne radi. Sve te situacije mogu dovesti dete u opasnost. Zbog toga savetujem roditelje da ne šalju dete u školu samo, pošto-poto, jer pojedini drugari idu sami. Potrebno je stalno im ponavljati da idu trotoarom, da ne prelaze ulicu van pešačkog, kao i da čekaju „zeleno“ za pešake. Ali vrlo, često ni to nije dovoljno, jer se deca na putu do škole i obrnuto zaigraju sa drugarima i vrlo često zaborave na sva upozorenja.

Opasnosti na putu od kuće od škole

Lokalne samouprave, u saradnji sa saobraćajnom policijom, poslednjih godina intenzivno rade na „sređivanju“ saobraćajne bezbednosti u zonama škola. Međutim, pored postavljene signalizacije, ležećih policajaca ili ogradica, često „iskrsnu“ neplanirane prepreke koje vozače mogu „prevariti“ da ne vide dete.

To su - žive ograde, neproposno parkirani automobili ili kamioni na raskrsnicama, postavljeni nelegalni objekti, pa čak i bilbordi... Svi ti objekti kojima tu gde se nalaze nije mesto često zaklone vidik vozaču pa on nije u stanju da primeti dete na vreme.
Ovo je stvar kojom se treba hvaliti: U Pirotu 25 godina nijedno dete nije nastradalo u saobraćaju!
Stojadin Jovanović: Za smrt dece na putevima kriva i lokalna vlast!

U nekim prošlim vremenima toga možda nije bilo, ali onoga što je oduvek bilo i biće jesu igre od škole do kuće. Deca uglavnom idu u grupama, pa tu pored smeha i priče, dolazi do raznih koškanja, gurkanja, muvanja, a sva ta zanesenost igrom deci odvlači pažnju od opreznosti.

- Pa setite se samo vašeg školskog doba?! Jurnjava, „ćorava baka“ ili „ledeni čikica“ često se igraju na putu od škole do kuće. Deca zaneta igrom zabrave da ne smeju da hodaju ulicom, već samo trotoarom. Zatim, roleri i skejtovi kod starije dece. Oni su zbaranjeni u samoj školi, ali ne retko, čim napuste dvorište, klinci ih „nazuju“ i jurcaju okolo. Čak i kada su „najbolja“ deca u pitanju, deca koja su poslušna, razumna i „dokazana“, ponekad, tokom igre, umeju da se zaborave i „istrče“ na ulicu. A, ako u tom trenutku vozač koji tuda prolazi, ne poštuje propisanu brzinu, priča mobilnim ili ne usmeri svu svoju pažnju na bezbednost dece, onda se desi ono čega se svi plašimo najviše – saobraćajnog udesa gde je žrtva dete – podseća naša sagovornica.



S media, Foto: ThinkStock/Gulliver

Pretraga po temi: „Naša deca su na ulicama – vozite sporije!“, Bezbednost dece u saobraćaju, S media portal, Radio S, Radio Pingvin, 102.2 Gradski radio

print   email print  





FACEBOOK KOMENTARI

KOMENTARI (0)
Hronološki       |       Preporučeni       |       Nepreporučeni
Nema komentara

NJEGOŠ DOBIO OREOL, HRVATI TRAŽE DA I TUĐMAN BUDE KANONIZOVAN: Kako se postaje svetac?

20.05.2013 | 21:05 | Izvor: S media

Posle vladike Nikolaja Velimirovića, u red svetaca „ušao“ je još jedan vladika - Petar Petrović Njegoš. Koji su uslovi da bi neko dobio „svoj dan“ u crkvenom kalendaru?

KAKO IZABRATI TURISTIČKU AGENCIJU: Da putovanje iz snova ne postane pakao!

20.05.2013 | 17:13 | Izvor: S media

I ove godine turističke agencije nude aranžmane skoro pa za "DŽ". Mnogi su se “opekli”, te su godišnji odmor proveli u prljavim sobama, u suživotu sa različitim insektima i gmizavcima. Kako izabrati turističku agenciju “od poverenja”?

ŠTA SU NOSILE SRPSKE DAME PRE DVA VEKA?: Od turskih papuča do svilenih sandala i salonki

17.05.2013 | 17:18 | Izvor: S media

Žene su oduvek bile “slabe” na obuću, što potvrđuje i izložba “Ah, te cipele”, koja nam daje mogućnost da bacimo pogled na poslednja dva veka u istoriji Srbije, od kraja turskih vremena pa do kraja postojanja Jugoslavije. Ovaj svojevrsni “modni vremeplov” moći ćete da pogledate u Muzeju primenje umetnosti u “Noći muzeja”, kao i do 16. novembra

STRAH OD STARENJA: Promene od kojih se ježimo - veće uši, špicastiji nos, isturena brada, opuštenost mišića...

17.05.2013 | 12:30 | Izvor: S media

Da li je starenje “boljka” koja se najteže prihvata? Da li u ogledalu vidimo samo odraz tela, ili nam oči, kao skeneri, vide sve promene u metabolizmu, čak i u duši? Prof. dr Miša Đorđević za S media portal otkriva delove najveće studije o starenju.

POMOZIMO MALOM MILANU: Dečak oboleo od autizma sa šestočlanom porodicom živi u podrumu

17.05.2013 | 11:53 | Izvor: S media

Mali Ivan oboleo je u 20. mesecu od težeg oblika autizma. Zbog velikih troškova lečenja, sa porodicom živi u podrumu. Kad je neraspoložen, povređuje se i štipa, gazi šake ako mu ne izađu u susret. Na njegovim rukama su brojni ožiljci, a roditelji nekad ne mogu da ispune njegove zahteve.

BOLJKA KOJA POGAĐA „SOLO“ IGRAČE: Da li patite od sindroma sagorevanja na poslu? (TEST)

15.05.2013 | 21:16 | Izvor: S media

Očaranost, pa razočaranost radnim okruženjem može da rezultuje psiho-fizičkim tegobama koje izazivaju niz organskih bolesti. Stručnjaci za S media portal otkrivaju kako da prepoznate ove simptome i reagujete dok ne bude kasno.

DA LI STE SREĆNI?: Novac, možda ne donosi sreću, ali čini život podnošljivijim!

15.05.2013 | 16:14 | Izvor: S media

„Rodi me majko srećnog, pa me u đubre baci!“, kaže narodna poslovica. Otkad je sveta i veka ljudi teže da budu srećni. Šta je sreća? Kako se ona manifestuje? Da li je primećujemo kad je tu? Da li je svi isto „osećamo“ ili je ona subjektivno stanje? Zašto su neki ljudi „srećniji“ od drugih?Da li postoji univerzalna sreća ili samo njeni trenuci? Da li sreća „dolazi“ sa bogatstvom? Postoje li „mantre“ za sreću?..., pitanja su na koja smo pokušali da odgovorimo…

ZAŠTO NAM JE NENORMALNO POSTALO NORMALNO: Kasni nam plata, nema autobusa, kradu nas na svakom koraku... A mi - ćutimo!

14.05.2013 | 19:04 | Izvor: S media

Sve što nam je do juče smetalo i protiv čega smo se zdušno borili, danas prolazi pored nas kao „lanjski sneg“. Stručnjaci za S media portal otkrivaju zašto smo postali ravnodušni prema devijantnim oblicima ponašanja i šta bi trebalo da se desi pa da se trgnemo i ponovo poželimo da menjamo društvene okolnosti.

POMOZIMO MAJCI TROJE DECE DA OZDRAVI: Nova koštana srž Vanji će spasiti život! (FOTO+VIDEO) video

14.05.2013 | 16:06 | Izvor: S media

Vanja Kalezić ima tek 40 godina, a suočava se sa teškom bolešću – leukemijom. Njen suprug, troje dece i prijatelji organizuju akciju prikupljanja novca kako bi lekari mogli da urade Vanji transplantaciju koštane srži i podare joj novi život.

DA LI PATITE OD SINDROMA “NATRPANE KUĆE”?: Ne pretvarajte se u hrčka!

13.05.2013 | 16:57 | Izvor: S media

Ne, ne bacaj to! Odnećemo u podrum ili garažu, vidiš kakva su vremena… Možda nam zatreba! Ređaju se tako stare cipele, u prepunim ormarima se „gura“ poderana odeća, novine iz „prošlog veka“,ispadaju iz fioka, neraspakovano posuđe zvecka u kredencima, razne „usponene“ se „vrzmaju” po kući... I jednog dana primetite da vam je kuća prenatrpana i da čestito nemate gde da sednete!? Narodski rečeno, postali ste “hrčak”. Da li je takvo “ponašanje” uobičajeno ili je pak anomalija, pojašnjavaju nam stručnjaci

POPULARNO
5 10 15
Pratite nas na Twitter-u!
 

SMEDIA PREGLED